Članak
apr 08
Nazad

PRIMENA TEHNOLOGIJE U PRAVNOM KONTEKSTU: PRIMER LEGALTECH-A

Predrag N. Cvetković

10.55836/PiP_22302A
SAŽETAK /

Tehnologija napreduje eksponencijalno, dok znanje o tehnologiji raste linearno. Iz ovog razloga tehnološki napredak često ima remetilački (eng. disruptive) efekat na sve oblasti društva, pa i na pravo. Disciplina koja izučava primenu tehnologije na pravo naziva se LegalTech. U ekonomskom smislu, LegalTech je deo privrede koji povezuje tehnološko tržište sa tržištem pravnih usluga. Prema kriterijumu stepena upliva tehnologije na tradicionalne zadatke pravne struke, oblast LegalTech-a deli se na LegalTech 1.0, 2.0. i 3.0. Razvoj LegalTech-a uključuje sledeće oblasti: analizu teksta, pretraživanje informacija, automatizacija usluga i prediktivnu analizu. Nastao kao rezultat digitalizovane društvene svesti, LegalTech je tu da ostane. Napori akademske zajednice ključni su za pravno regulisan, tehnološki uravnotežen i socijalno kontrolisan razvoj LegalTech fenomena. Primena tehnologije u pravu ne znači automatizaciju po svaku cenu – ona bi trebalo da se zasniva na komplementarnosti napora ljudi i učinka te tehnologije u pružanju optimalnog kvaliteta pravnih usluga.

ČLANAK JE RASPOLOŽIV NA /
Ćirilici  
REFERENCE /
  1. Bing Jon, „Let there be LITE: a brief history of legal information retrieval“, European Journal of Law and Technology, Nr. 1/2010, dostupno na adresi: http://ejlt.org/index.php/ejlt/article/view/15, 1. 3. 2022.
  2. Goodenough Oliver R., „Getting to Computational Jurisprudence 3.0“, The Challenge of Innovation in Law 2015, dostupno na adresi: https://iris.unitn.it/bitstream/11572/111654/1/santosuosso-goodenough-tomasi_challenge_2015.pdf#page=20, 1. 3. 2022.
  3. da Costa Pereira Célia, Tettamanzi Andrea G. B., Liao Beishui, Malerba Alessandra, Rotolo Antonino, van der Torre Leendert, „Combining fuzzy logic and formal argumentation for legal interpretation“, Proceedings of the 16th edition of the International Conference on Articial Intelligence and Law, 2017, dostupno na adresi: https://www.academia.edu/download/76687461/document.pdf, 31. 1. 2022.
  4. McCarty Thorne L., „Reflections on TAXMAN: An experiment in artificial intelligence and legal reasoning“, Harvard Law Review, Nr. 90/1976, dostupno na adresi: https://heinonline.org/hol-cgi-bin/get_pdf.cgi?handle=hein.journals/hlr90&section=51,  31. 1. 2022.
  5. Mehl Lucien, Mechanisation of Thought Processes, London, 1959.
  6. Sabahi Farnaz, Akbarzadeh-T. Mohammad-R., „Introducing validity in fuzzy probability for judicial decision-making“, International Journal of Approximate Reasoning, Nr. 6/2014, dostupno na adresi: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0888613X13002922, 31. 1. 2022.
  7. Sergot Marek J., Sadri Fariba, Kowalski Robert, Kriwaczek F., Hammond Peter, Cory H. T., „The British Nationality Act as a Logic Program“, dostupno na adresi: http://epilog.stanford.edu/logicprogramming/readings/british_nationality.pdf, 31. 1. 2022.
  8. Haney Brian S., „Applied Natural Language Processing for Law Practice“, 2020, dostupno na adresi: https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=3483758, 1. 3. 2022.
  9. Hartung Markus, Bues Michael, Halblieb Gernot, Legal Tech: How Technology is Changing the Legal World, C.H. Beck, München, 2018.
  10. Cvetković Predrag N., „Sinteza pravnog teksta i programskog koda: slučaj rikardijanskog ugovora“, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu, br. 90/2021.
  11. Cvetković Predrag N., „Ugovor kao algoritam: uvodna razmatranja“, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu, br. 92/2021.
  12. Collomb Alexis, Filippi Primavera De, Sok Klara, „Blockchain Technology and Financial Regulation: A Risk-Based Approach to the Regulation of ICOs“, European Journal of Risk Regulation, Nr. 10/2019.
  13. Williams Spencer, „Predictive Contracting“, Columbia Business Law Review, Nr. 1/2019, dostupno na adresi: https://digitalcommons.law.ggu.edu/pubs/856/, 31. 1. 2022.